Centralna izborna komisija (CIK) Bosne i Hercegovine sredinom augusta donijela je odluku koja je izazvala značajan odjek u javnosti. Osuđeni ratni zločinac Najdan Mlađenović, nominiran za predsjednika biračkog odbora u Bratuncu, uklonjen je s liste biračkih odbora za predstojeće lokalne izbore zahvaljujući prigovoru podnesenom od strane Emira Ramića, ispred bh. dijaspore u Kanadi, te uz podršku Pokreta “Majke enklava Srebrenica i Žepa”, Udruženja “Žene Podrinja” i Udruženja žrtava i svjedoka genocida.
Ova odluka bila je ključna u sprečavanju daljnje viktimizacije žrtava rata, dok je dodatni pritisak iz ovih udruženja doveo do šire zabrane učešća ratnim zločincima u izbornom procesu, koju je nametnuo Visoki predstavnik Christian Schmidt.
CIK je objasnio ovu odluku riječima da „nijedna osoba koja je osuđena od bilo kojeg međunarodnog ili domaćeg suda za genocid, zločine protiv čovječnosti ili ratne zločine ne može se kandidovati na izborima niti obavljati bilo koju izbornu, imenovanu ili drugu funkciju.” Ovaj princip sada postaje temeljni mehanizam zaštite izbornog procesa u BiH, sprečavajući na taj način ratne zločince da učestvuju u političkom životu zemlje.
Međutim, Mlađenovićev slučaj nije izolovan. U Prijedoru je Aleksandar Knjeginjić, bivši policajac, također imenovan za člana biračkog odbora na biračkom mjestu Donja Lamovita.
Knjeginjić je osuđen na osam godina zatvora zbog učešća u ubistvu bošnjačkih civila Rejhana i Razije Sikirić 30. marta 1994. godine. Sikirići, koji su živjeli u prijedorskom naselju Urije, pronađeni su zajedno na lokalitetu Čejreci i ukopani na kolektivnoj dženazi u Prijedoru 2013. godine. Njihova smrt bila je brutalna – ispaljeno je više metaka, a Rejhan je dodatno izboden nožem.
Ovaj ratni zločinac postao je poznat i izvan granica BiH. Knjeginjić je, prilikom apliciranja za američko državljanstvo, zatajio svoje učešće u ratu, zbog čega mu je kasnije državljanstvo Sjedinjenih Američkih Država oduzeto. Federalni sud u Grand Rapidsu osudio ga je na godinu dana zatvora, uz doživotnu zabranu traženja bilo kakvih prava ili privilegija u SAD.
Nakon što su mediji otkrili da je Knjeginjić imenovan u birački odbor, Gradska izborna komisija Prijedora, suočena sa pritiskom javnosti i reakcijom CIK-a, uklonila ga je s te pozicije na sjednici održanoj 30. septembra 2024. godine. Iako je proces provjere došao kasno, na kraju je ovaj ratni zločinac uklonjen iz izbornog procesa.
Prijedorski aktivista Edin Ramulić je za medije izjavio: „U međusobnom trvenju s konkurencijom iz drugih bošnjačkih stranaka, lokalni političari u Prijedoru ne primijete kada im kolege iz srpskih stranaka podmetnu ratnog zločinca u birački odbor. Tek kad su mediji otkrili ovu sramotu, Gradska izborna komisija je reagovala. Ali zašto su šutili o tome sve dok mediji nisu progovorili?“
Ovaj slučaj podvlači važnost djelovanja nevladinih organizacija i udruženja žrtava rata. Bez njihovih napora, mnogi ratni zločinci bi nastavili prolaziti kroz sistem i učestvovati u ključnim procesima unatoč prošlim zločinima. Uvođenjem zabrane ratnim zločincima da učestvuju u izbornom procesu, Visoki predstavnik Christian Schmidt je, uz pritisak ovih udruženja, osigurao da demokratski procesi u BiH budu zaštićeni od sramote i nepravde.
Ostaje otvoreno pitanje zašto lokalni lideri i političari, posebno oni koji zastupaju interese bošnjačkih žrtava rata, nisu ranije reagovali na ove slučajeve. Kako Ramulić sugeriše, politički interesi često prevagnu, čak i kada to znači ignorisanje prisustva ratnih zločinaca u ključnim državnim procesima.
Uprkos tim izazovima, ovi nedavni uspjesi u uklanjanju ratnih zločinaca iz izbornog procesa predstavljaju značajan korak ka izgradnji pravednijeg i sigurnijeg društva za sve građane BiH.
